56k Line Digitalna telefonska linija koja je u stanju prijenjeti 56.000 bita na sekundu (bps). Na toj brzini prijenosa, 1 Mb moze se prenijeti za cca 3 minute. TO je 4 puta brћe od modema 14.400 bps.

 

ActiveX Controles ActiveX upravljaиi. To su programi koji su pohranjeni na disku vaљeg raжunala ili web posluћitelja, a vezani su za web dokumente. Lansirao ih je Microsoft, kao odgovor na programski jezik Java i programe Java aplete. ActiveX upravljaиi piљu se u visoko objektno orjentiranim programima, kao љto su Visual C++ i Visual Basic. To su binarni zapisi. Pomoжu ActiveX upravljaиa Microsoft je rijeљio problem dodatnih proggrama (plug-ins) i skroz pojednostavnio proces uиitavanja web stranica koje na sebi imaju multimedijalne objekte.

 

ActiveX Scripts To su programi u tekstualnom zapisu. To je jezi prilagoрen i napravljen za HTML dokumente i uklapanje u HTML tekstualni jezi (skript). Skript program je u cijelosti sastavni dio HTML dokumenta, tj. web stranice. Osim љto samostalno moћe obavljati mnoge radnje na web dokumentu, ActiveX skript program sluћi i za poziv i aktiviranje ActiveX upravljaиa, binarnog programa, koji je na vaљem disku od prije ili na udaljenom posluћitelju, pa ga morate иekati dok “doрe”. Najиeљжi ActiveX script jezici su Java Script i Visual Basic Script.

 

ADN (Advanced Digital Network) - Obiиno se odnosi na 56 Kbps liniju.

 

Anonymous FTP Vidi: FTP

 

Archie Alat (program) za traћenje datoteka pohranjenih na anonimnim FTP lokacijama. Morate znati toиno ime datoteke i po moguжnosti put.

 

ARPANet (Advanced Standard Code for Information Interchange) - Roditelj Interneta. Razvio ga je DoD (US Department of Defense) u kasnim 60-im i ranim 70-im kao jedan eksperiment mreћe rasprostranjen na љirem podruиju, a s ciljem preћivljavanja nuklearnog rata. Vidi: Internet

 

ASCII (American Standard Code for Information Interchange) - Ovo je ustvari svjetski standard za kodne brojeve upotrebljene u raиunalima. Predstavljaju sva velika i mala Latin slova, brojeve, znakove interpunkcije, itd. Ima 128 standardnih ASCII kodova, od kojih svaki moћe biti predstavljen sa sedam bita binarnog broja: od 0000000 do 1111111.

 

Avatar Likovi u 2D i 3D “chat” komunikacijskim programima, tipa The Palace, Chat Conic itd.

 

Backbone “Kraljeћnica” mreћe, tj. visoko propusna linija ili serija spojenih linija, koja иini glavnu saobraжajnicu u mreћi. Izraz je relativan, jer “kraljeћnica” neke male mreћe je sporija od “ne-kraljeћnice” u velikoj mreћi. Vidi: Network

 

Bandwidth Pojasna љirina. Koliko mnogo podataka moћete poslati kroz neku liniju, najиeљжe izraћeno u bps. Puna stranica teksta je oko 16.000 bita. Brzi modem moћe propustiti oko 29.000 bita u sekundi. Video preko cijelog ekrana zahtijeva 10.000.000 bita u sekundi, ovisno o kompresiji. Vidi: 56k Line, Bps, Bit, T-I

 

Baud Jedidnica za mjerenje brzine modema. Baud je broj koji kazuje koliko puta u sekundi noseжi signal prenese vrijednost. Npr. modem od 1200 bps je modem od 300 bauda, ali on prenese 4 bita po baudu (4*300=1200). Vidi: Bit, Modem

 

BBS (Bulletin Board System) - Kompjutorizirana “oglasna ploиa”, tj. sustav koji omoguжava ljudima da razgovaraju, ostavljaju ili skidaju datoteke, oglaљavaju. BBS ima na milione u svijetu. Veжina ih je vrlo mala, na razini jednog PC s jednom ili dvije telefonske linije. Neki su pak ogromni.

 

Binhex (BINary HEXadecimal) - Metoda za konverziju ne-tekstualne datoteke (ne-ASCII) u ASCII. Ovo je potrebno jer Internet e-mail moћe baratati samo s ASCII.

 

Bit (Binary DigIT) - jedan digitalni broj s bazom 2, drugim rjeиima, ili “1” ili “0”. Najmanja jedinica raиunalnih podataka.

 

BITNET (Because It’s Time NETwork) - Mreћa obrazovnih lokacija (site) odvojena od Interneta, ali je e-mail spojen. Listservs, najpopularnija konferencija e-mail diskusijskih grupa, potjeиe s BITNET-a. BITNET strojevi su najиeљжe mainframes, s VMS operacijskim sustavom.

 

Bps (Bits.Per-Second) - Mjerna jedinica za brzinu prijenosa podataka. Modem 28.8 moћe prenijeti 28.800 bita u sekundi. Vidi: Bandwidth, Bit

 

Browser Pretraћitelj. Klijent program koji se koristi za pretraћivanje razliиitih usluga (protokola) Interneta. Vidi: Client, URL, WWW, Netscape, Mosaic, Home Page

 

BTW (By The Way) - Skraжenica za “usput reиeno” pridodana komentaru pisanom za neki on-line forum. Vidi: IMHO, TTFN

 

Byte Koliиina bita koja definira jedan znak (slovo).

 

CGI (Common Gateway Interface) - To je skup pravila, koje moraju poљtovati CGI programi. Ti programi su na posluћitelju, a mogu biti pisani u bilo kojem programskom jeziku. Vaћno je da “ulazi” i “izlazi” tih programa zadovoljavaju CGI standard. CGI program je najиeљжe mali program koji uzima podatke sa web posluћitelja i neљto uиini s njima. Npr., ispunimo obrazac (form) na web stranici u svom Internet pretraћitelju. Pritisnuli smo dugma “Submit” ili “Potvrрujem narudћbu” i Internnet pretraћitelj poљalje sadrћaj obrasca na posluћitelj. Na posluћitelju CGI program uzme te podatke i ubaci ih u e-mail poruku. Ako smo ispunili obrazac za upit na web stranici, CGI na posluћitelju жe te podatke pretvoriti u upit odreрene baze podataka, ali i odgovor na upit poslan prema klijentu. Ponekad жete u URL vidjeti “cgi-bin”, љto je siguran znak da se koristi CGI program. Vidi: cgi-bin, Web

 

cgi-bin Najиeљжe ime registratora na web posluћitelju, u kojem je pohranjen CGI program. “bin” je skraжenoca od “binary”, jer su nekada veжina programa bili binarni zapisi. Pravo stanje stvari je da su veжina programa u registratoru “cgi-bin” tekstualne datoteke - skripti (scripts), dakle CGI skripti, koji жe tek pozvati i aktivirati binarne programe locirane negdje drugdje na istom stroju. Vidi: CGI

 

Chat “Brbljanje” - vrlo popularni programi na Internetu koji omoguжuju razgovor sluиajnih sugovornika љirom svijeta u realnom vremenu. Sugovornici se pojavljuju na ekranu u animacijama raznik likova, skeniranih osobnih slika ili ljepљe sestre, a ono љto otipkate, pojavit жe se u balonu iznad glave vaљeg lika. Poznati su programi Chomic Chat, Palace, kao i mnogi 3D chat programi za koje su potrebne sve jaиe maљine. Ugradnja chat programa na svoje web stranice zgodan je mamac za okupljanje vaљih kupaca. Ako ste svoj shopping centar prikazali na Internetu u VRML 3-D svijetu, i ako po njemu vaљi kupci, surferi na Internetu, љetaju u 3D prividnim likovima, zaљto, kupujuжi, ne bi “brbljali” jedni s drugima. Te razgovore vi budno pratite i tako iz prve ruke saznajete javno mnijenje vaљih kupaca, sadaљnjih, buduжih, zadovoljnih i nezadovoljnih. Ovo je IN.

 

Client Aplikacija, program, softver koji se koristi za kontakt i dobijanje podataka s posluћitelj programa na drugom raиunalu, najиeљжe vrlo udaljenom. Klijent program i posluћitelj program su pravljeni jedan za drugog. Web pretraћitelji su klijent programi napravljeni za program web posluћitelj. Pod nazivom “posluћitelj” иesto se podrazumjeva “program” nego sami stroj. Na jednom stroju иesto ima viљe program - posluћitelja (protokola: WWW, E-mail i sl.). Isto vrijedi i za naziv “klijent” na korisniиkoj strani mreћe. Vidi: Browser, Server

 

Cookie Na Internetu se pod ovim nazivom misli na program, ili dio programa, koji moћe s posluћitelja preжi na klijenta i vratiti se nazad na posluћitelja. Moћe to ponavljati. Moћe ostati neko vrijeme na raиunalu klijenta itd. Mogu biti od koristi kada ih traћite i znadete za njih (on-line shopping). Vidi: Browser, Server

 

Cyberpunk Cyberpunk je orginalni kulturni pod-ћanr nauиne fantastike, roрen nedavno. Termin je lansiran u knjizi autora William Gibsona i Bruce Sterlinga i evoluirao je u kulturnu razinu koja obuhvaжa razliиite pojave iz humanog, strojnog i punk svijeta. Tu su ukljuиeni naиin odjevanja i stil ћivota. Vidi: Cyberspace

 

Cyberspace Termin potjeиe iz knjige William-a Gibson-a, Neuromancer. Cyberspace se danas koristi za sve љto je na Internetu.

 

Digerati Sljedbenici “neke njihove digitalne kulture”.

 

Domain Name Jednostavno ime za Internet lokaciju (site). Uvijek ima dva ili viљe dijelova, odjeljenih toиkom. Lijevi dio je najspecifiиniji, a desni najopжiji. Neko raиunalo moћe imati viљe imena domene, ali jedno ime domene moћe voditi samo do jednog stroja. Na primjer,

microsoft.net

mail.microsoft.net

workshop.microsoft.net

Sva tri imena domene mogu biti na jednom raиunalu, ali jedno od imena nikako ne moћe biti na viљe od jednom stroju. Postoji i virtualna ili prividna imena domena. Imate svoje “ime domene” ali nemate svoje Internet lokacije ili raиunala. To ispada kao neki najam imena domene. Vidi: IP Number

 

E-mail (Electronic Mail) - Protokol na Internetu, koji omoguжava korisnicima slanje tekstualnih (ASCII) poruka s raиunalo na raиunalo. Meрutim, preko e-maila moћete poslati, kao dodatak (attachment) tekstualnoj poruci sve vrste dokumenata: kolor fotografije, filmove, animacije, Word, Excel dokumente itd. Takve dokumente protokol spakira i transportira kako on zna, a vi ih na obje strane moћete gledati u aplikacijama u kojima su napravljene ili koje podrћavaju njihov orginalni format. Animaciju, film, pa ni kolor fotografiju ne moћete prenijeti preko faksa. Zaљto onda niste poиeli koristiti e-mail. Vidi: Maillist

 

Ethernet Vrlo raљiren naиin spajanja raиunala na mreћu (LAN). Ethernet propuљta 10.000.000 bita u sekundi i moћe se koristiti za bilo koju vrstu raиunala. Vidi: Bandwidth, LAN

 

FAQ (Frequently Asked Questions) - FAQ su dokumenti na kojima su navedena иesto postavljana pitanja i odgovori na njih, iz pojedine teme. U mnogim firmama, timovi za podrљku kupcima su odahnuli razvojem Interneta. Na svojim web stranicama uveli su rubriku FAQ, koju redovito popunjavaju, pa je broj telefonskih poziva naglo opao.

 

FDDI (Fiber Distributed Data Interface) - Standard za prijenos podataka preko optiиkih vlakana brzinom 100.000.000 bita u sekundi, љto je deset puta brћe od Etherneta i oko dva puta brћe od T-3. Vidi: Bandwidth, Ethernet, T-1, T-3

 

Finger Program na Internetu pomoжu kojega moћete doznati o aktivnostima (kad je zadnji put bio spojen na Internet i sl.) nekog pretplatnika na bilo kojoj Internet lokaciji, ukoliko traћena lokacija to dozvoljava.

 

Fire Wall Kombinacija hardware-a i software-a koji dodjeljuju LAN u dva ili viљe dijelova radi sigurnosti. Vidi: Network, LAN

 

Flame Plamen - izraz koji se u Internet tehnologiji koristi za “ћuиne rasprave” o nekoj temi. Tu se mogu naжi i nepristojne rijeиi. Sugovornici se pretvaraju u fanatike koji gube razum. Protokol News na Internetu i njegove nevs grupe pune su takvih razgovora. Bon Ton na Internetu (Netike) odobrava takve razgovore, jasno, do odreрene granice. “Svaрalice” su popularne osobe, ukoliko to znaju izvesti simpatiиno i s mjerom. Zahvaljujuжi takvim osobama, broj иlanova news grupe se poveжava, a poљto su to sadaљnji i buduжi kupci vaљih proizvoda, znaиi poveжava vam se i broj kupaca. Otkrit жete “toplu vodu” ako zaposlite dobrog svaрalicu (struиnjaka teme), koji жe sate provoditi “brbljajuжi” na news grupama i po “chat” sobama Interneta. Vidi: Flame War, Chat

 

Flame War Ako je flame samo iskra, onda je flame war vatra. S ovim izrazom se imenuju ћuиni on-line razgovori viљe sudionika duћe vrijeme. Vidi: Flame

 

FTP (File Transfer Protocol) - Vrlo raљirena metoda kopiranja datoteka izmeрu dvije Internet lokacije. FTP je poseban naиi logiranja na drugu Internet lokaciju, s namjerom kopiranja ili odaљiljanja datoteka. Ima mnogo Internet lokacija kojima noћete pristupiti preko FTP protokola, koristeжi ime account-a anonymous. Pri tome se takove lokacije nazivaju anonimni ftp posluћitelji.

 

Gateway U tehniиkom smislu, to su hardware i software, иija je uloga spojiti dva razliиita protokola ili sustava. Npr., HPT je naљ Gateway na Internet. Povezuje vaљu kuжnu telefoniju s Internetom.

 

Gopher Protokol na Internetu koji nudi izbornike raspoloћivog materijala na Internetu. Morate imati klijent program za Gopher, da bi mogli komunicirati s posluћitelj programom Gopher. Protokol je dobro krenuo, ali pojava WWW (World Wide Web) je zaustavila razvoj Gophera. Vidi: Client, Server, WWW, Hypertext

 

Home Page Nekoliko znaиenja. Orginalno, web stranica koju vaљ internet posluћitelj pokaћe prvu nakon startanja. Raљirenije znaиenje odnosi se na glavnu web stranicu (naslovnicu) organizacije, poduzeжa, osobe ili jednostavno glavna stranica u jednoj kolekciji web stranica. Vidi: Browser, Web

 

Host Svako raиunalo na mreћi koje vas spaja sa uslugama drugih raиunala na mreћi. Najиeљжe jedno raиunalo na mreћi ima viљe host programa. Npr. preko jednog host raиunala (hardverski gledano) imate pristup WWW i USENET protokolima. Softverski gledano to su dva host softvera. U statistikama Interneta uglavnom se broje programski hostovi. Vidi: Node, Network

 

HTML (HyperText Markup Language) - Programski jezik za pravljenje dokumenata hiperteksta koji se upotrebljavaju na World Wide Web-u. HTML je vrlo jednostavan jezik: oko teksta i slika stavljate tekstualne “privjeske” koje жe klijent program tipa WWW pretraћitelj (IE ili NN) znati definirati. Ti privjesci uglavnom definiraju pojavljivanje teksta odnosno slike, a љto je najvaћnije, mogu dio teksta ili sliku, ili dio slike, definirati kao link i odvesti vas na druge web stranice. Dakle, pomoжu HTML-a pravite web stranice, a ove se иitaju pomoжu klijent programa IE ili NN. Vidi: Client, Server, WWW

 

HTTP (HyperText Transport Protokol) - Protokol na Internetu koji omoguжuje prijenos HTML dokumenata. Protokol, kao i svaki drugi protokol na Internetu, zahtjeva dva programa koji жe se znati sporazumjevati: HTTP klijent program na jednoj strani i HTTP posluћitelj program na drugoj strani. HTTP je najvaћniji protokol na World Wide Web -u. Vidi: Client, Server, WWW

 

Hypertext Opжenito, bilo koji tekst koji sadrћi linkove na druge dokumente - rijeиi ili fraze u istom dokumentu - kad ih odabere иitatelj, a љto prouzrokuje uиitavanje drugog dokumenta i njegovo prikazivanje na ekranu.

 

IMHO (In My Humble Opinion) - Skraжenica u иlancima na protokolu News. Sugovornik hoжe reжi da je svjesten, da ovo љto govori i ne mora biti tako. Vidi: TTFN, BTW

 

Internet Ogromna kolekcija meрusobno spojenih (INTERconnected NETworks) raиunalnih mreћa gdje se koriste TCP/IP protokoli i koja je evoluirala od ARPANET-a iz kasnih 60-ih i ranih 70-ih. Vidi: internet

 

internet (malo slovo i) Svaki put kad spojite dva ili viљe raиunalnih mreћa, imate internet. Vidi: Internet, Network

 

Intranet Privatna raиunalna mreћa unutar firme ili organizacije, koja koristi iste programe koje nalazite i na javnoj mreћi Internet, (to su WWW klijent programi, kao љto su IE i NN, i WWW posluћitelj programi), ali samo za unutraљnju upotrebu. Kako bi djelatnici mogli preko Intraneta djeliti informacije, dokumenti napravljeni u klasiиnim uredskim aplikacijama, moraju se transformirati u HTML dokumente. To je maksimalno pojednostavljeno: u posljednjoj verziji uredskog paketa programa Microsoft Office 97, dovoljno je pohraniti dokument u formatu .html. Ali nije se stalo na tome. Krenulo se i u obrnutom smjeru. Zaљto Internet pretraћitelj (www klijent program) ne bi иitao sve tipove dokumenata, tada ne bi morali voditi raиuna u kojem ste formatu pohranili svoj dokument. Tada viљe ne morate znati ni da postoji HTML. Vaљ Internet Explorer жe uz pomoж programa ActiveX Document uиitati dokument Worda, Excela itd. i to s kompletnim suиeljem tog programa u kojem je dokument napravljen. Na vama je da radite na tom dokumentu. To znaиi da je Internet Explorer postao “prozor svih prozora”, tj. program svih programa. Upravo je takav Internet Explorer verzija 4. Pridodan uredskom paketu Office 97 postaje “Desktop” ostalim aplikacijama paketa.

 

IP Number Svako raиunalo na Internetu ima svoj jedinstveni broj: IP broj. IP broj sastoji se od 4 dijela odvojena toиkom, npr;

177.112.345.4

Tom broju se da ime domene. Veжina raиunala ima jedno ili viљe imena domene љto je lakљe za pamжenje. Vidi: Domain Name, Internet

 

IRC (Internet Relay Chat) - Omoguжava ћivi razgovor korisnika љirom Internet. Programi za “chat” grafiиkog 2D i 3D suиelja potisnuli su IRC kojeg je bilo teљko pratiti na ekranu punom teksta.

 

ISDN (Integrated Services Digital Netvork) - Tehnologija koja omoguжava prijenos viљe podataka preko telefonskih vodova. Moguжnosti su i do 128.000 bita u sekundi, ali su u praksi najиeљжe brzine 56.000 ili 64.000 bps. Sredinom 1996 u USA je takve prikljuиke omalo 500.000 pretplatnika.

 

ISP (Internet Service Provider) - Institucija koja pruћa usluge pristupa Internetu, najиeљжe za novac. Vidi: Internet

 

Java Java je novi programski jezik, kojeg je izbacila firma Sun Microsystems, posebno za Internet. U Javi se piљu programi koje moћete uиitati s Interneta u svoje raиunalo i odmah ga pokrenuti bez straha od virusa ili bilo koje љtete za vaљe datoteke ili vaљe raиunalo. Danas su raљireni mali Java programi, zvani apleti (Applets), koji veb stranicama omoguжuju izvoрenje raznih funkcija, animacija, kalkulacija, igri itd. U Javi je moguжe napisati svaki program koji se moћe izvoditi na kompjutoru. Ako na svojoj web stranici nemate Java aplet, niste IN. No prava primjena Jave na Internetu tek slijedi.

 

Java script Java programski jezik tipa skript. To je potpuno zaseban jezik, napisan tekstom i pohranjen kao tekstualna datoteka (za razliku od binarnog Java programa). Kao takav zapisuje se direktno u HTML dokument, jer je i HTML program tipa skript. Samostalno Java skript programi mogu izvrљavati niz funkcija na HTML, ali su иesto samo “kolijevka” za link na binarni program napisan u Java programu.

 

Kilobyte Kilobajt. Tisuжu bajta, toиnije 1024 (2 E10) bajta. Vidi: Byte, Bit

 

LAN (Local Area Network) - Mreћa raиunala ograniиena na jedan neposredni prostor, zgradu ili tek na jedan kat zgrade. Vidi: Ethernet

 

Leased-Line Unajmljeni vod od HPT-ea, kako bi imali stalnu vezu izmeрu lokacija. Takve su veze i brћe. Vidi: 56k Line, T-1, T-3

 

Login Imenica i glagol. Imenica: naziv raиuna pomoжu kojeg se spajate na Internet. Nije tajna (Pasword - lozinka je tajna). Glagol: spojiti se na Internet. Vidi: Pasword

 

Maillist (ili Mailing List) Sustav (najиeљжe automatski) koji omoguжava korisnicima slati e-mail na jednu adresu, nakon иega se njihova poruka kopira i љalje svim pretplatnicima te adrese (teme). Ova usluga se najиeљжe ne naplaжuje posebno. Predbiljeћite se na teme u kojima ћelite biti “up-today”.

 

Megabyte Milion bajta. Tisuжu kilobajta. Vidi: Byte, Bit, Kilobyte

 

MIME (Multipurpose Internet Mail Extension) - Standard za dodavanje netekstualnih datoteka porukama elektroniиke poљte (e-mail). Pod ne-tekstualne datoteke misli se na grafiиke, tabliиne proraиune, dokumente prirednika teksta, zvuиne, filmske itd. To su sve datoteke koje ne sadrћe иisti ASCII tekst. MIME standard konvertira ne-tekstualnu datoteku u tekstualnu, ali koja je neиitljiva (kodirana). Na drugoj strani isti MIME standard dekodira takovu datoteku i ona je opet potpuno vjerna kopija orginala i иitljiva u programu u kojem je i napravljena ili bilo kojem koji podrћava njen izvorni format. Osim u programima elektroniиke poљte, MIME standard se univerzalno koristi i na web posluћiteljima za identifikaciju datoteka koje se љalju web klijentima. Tako se novi formati lako “prilagoрavaju” jer se dodaju parovi MIME-tip i odgovarajuжi programi koji podrћavaju svaki tip. Vidi: Browser, Client, Server, Binhex, UUENCODE

 

Modem (MOdulator, DEModulator) - Ureрaj koji spojite jednom stranom na svoje raиunalo, a drugom na vaљu telefonsku liniju. Modem omoguжava vaљem raиunalu da komunicira s drugim raиunalima preko telefonske mreћe. Modem иini za raиunalo ono љto telefonski aparat иini za ljude.

 

Mosaic Prvi WWW pretraћitelj. Imao je isto suиelje za Macintosh, Windows, i UNIX. Zapoиeo je popularnost web-a. Napravile su ga nekoliko firmi. Jedna od njih je napravila nasljednika, Netscape Navigator-a koji je jedno vrijeme bio apsolutni vladar web-a. Microsoftov Internet Explorer je trenutno najpopularniji web pretraћitelj jer jedini podrћava svoje IN novosti: ActiveX upravljaиe, stilove i sl., ali i tuрe: Javu aplete, Javu skript. Vidi: Browser, Client, WWW

 

Netiquette Pravila ponaљanja na Internetu. Bon Ton Internete.

 

Netizen Izvedenica iz rijeиi “citizen” - graрanin. Misli se na korisnike bilo koje raиunalne mreћe, pa tako i Interneta. Vidi: Internet

 

Netscape Ime firme koja je napravila klijent program Netscape Navigator, koji je nastavak programa Mosaic. Netscape proizvodi i ostale programe namjenjene za WWW, kao љto su program posluћitelj, program za izradu web stranica itd. Netscape ide ispred standarda HTML, dodajuжi nove elemente tom jeziku. Glavni autor Netscape-a je Mark Anderssen, koji je napravio Mosaic. Iz NCSA (firme u kojoj je radio) povukao ga je Jim Clark. U nepunu godinu dana postaju milioneri i medijske zvijezde. Meрutim, na putu im se isprijeиio div Microsoft, pa je njihov daljnji put neizvjestan. Vidi Browser, Mosaic, Server, WWW

 

Network Dva ili viљe raиunala, meрusobno povezana tako da mogu dijeliti resurse, иine mreћu. Tako spojene dvije ili viљe mreћa, иine internet. Mreћa svih mreћa je Internet.

 

Newsgroup Naziv diskusijskih grupa na USENET-u. Vidi: USENET

 

Node Svako pojedinaиno raиunalo spojeno na mreћu. Vidi: Network, Internet, internet

 

Packet Switching Naиin prenoљenja podataka putem Interneta. Svi podaci koji izlaze iz jednog raиunala, podjeljeni su u blokove. Svaki blok u sebi nosi adrese poљiljatelja i primatelja. Duћ linije postoje ureрaji koji preusmjeravaju te blokove prema njihovim adresama. Na taj naиin se na istoj liniji, istovremeno moћe prenositi mnogo podataka od razliиitih raиunala.

 

Pasword Lozinka. Dobra lozinka nije roрendan, veж nekakva nesuvisla kombinacija slova, znakova ili brojeva, ali takova kombinacija koja жe za vas biti lako pamtljiva. Sluћi za pristup zakljuиanim sustavima. Dobra lozinka je: Kakt$-8us. Vidi: Login

 

POP Ova skraжenica ima dva znaиenja: Point of Presence i Post Office Protocol. Point of Presence znaиi grad ili lokaciju gdje se nalazi spoj na mreћu, a kojeg vi ostvarujete biranjem telefonskog broja. HPT je postavio “spojeve na Internet” na nekoliko lokacija u najveжim gradovima. Post Office Protocol odnosi se na naиin kako e-mail program (npr. Eudora ili Pegasus) uzimaju poruke s mail posluћitelja. Kad dobijete od HPT-ea brojeve SLIP i PPP, dobit жete i broj POP koji je vaћan za vaљ program e-maila. Vidi: SLIP, PPP

 

Port Tri su znaиenja. Mjesto gdje informacija ulazi i izlazi iz kompjutora.

Na Internetu “port” se odnosi na broj koji je dio neke adrese URL, i to onaj iza “:” odmah iza imena domene. Svaka usluga (protokol) na nekom Internet posluћitelju, ima svoj port-broj na tom posluћitelju. Veжina usluga ima standardni port-broj. Oni port-brojevi koji odstupaju od dogovorenih moraju biti upisani u URL. Npr.: gopher://meg.wis.ura.edu:5000/ prikazuje gopher posluћitelj na nestandardnom portu (standardni port za gopher je 70).

Na kraju, port se spominje i kod “prijevoda” nekog dijela programa u njegovom prijenosu s jednog tipa raиunalnog sustava na drugi tip, npr. “prijevod” programa Windows tako da on moћe raditi na raиunalu Macintosh. Vidi: Domain Name, Server, URL

 

Posting Poruka unesena u mreћni komunikacijski sustav. Poruka poslana nekoj news grupi ili na oglasnu ploиu BBS. Vidi: Newsgroup

 

PPP (Point to Point Protocol) - Dobro poznat protokol koji omoguжava raиunalu koriљtenje redovnog telefonskog voda i modema za ostvarenje TCP/IP spojeva na Internet. Vidi: IP Number, Internet, SLIP, TCP/IP

 

Router Specijalna raиunala (ili programi) koji upravljaju spajanjem izmeрu dvije ili viљe mreћa. Router-i cijelo vrijeme gledaju odrediљne adrese blokova koji prolaze kroz njih, i odluиuju kojim ih putem proslijediti dalje. Vidi: Network, Packet Switching

 

Server Posluћitelj. To je raиunalo ili programski paket, koji omoguжavaju specifiиnu vrstu usluge za klijent programe koji se vrte na drugim raиunalima. Termin se moћe odnositi, kako na sam program, tako i na samo raиunalo na kojem taj program radi. Npr. “naљ e-mail psluћitelj je u kvaru danas pa poљta ne ide”, ne znamo da li je rijeи o programu ili raиunalu. Jedno raиunalo moћe imati viљe posluћitelj programa za razliиite usluge: web posluћitelj, e-mail posluћitelj, news posluћitelj, telnet, gopher itd. Vidi: Client, Network

 

SLIP (Serial Line Internet Protocol) - Standard za koriљtenje redovnog telefonskog voda (nekog serijskog voda) i modema za spajanje raиunala na internet. SLIP se postepeno zamjenjuje s PPP. Vidi: Internet, PPP

 

SMDS (Swiched Multimegabit Data Service) - Novi standard za velike brzine prijenosa podataka.

 

Sysop (SYStem OPerator) - Osoba odgovorna za ispravno funkcioniranje raиunalnog sustava ili mreћe. System Administrator odluиuje kako иesto se moraju praviti sigurnosne kopije, operacije odrћavanja, a System Operator to obavlja.

 

T-1 Iznajmljena linija propusne moжi 1.544.000 bps. Malo je firmi koji mogu sebi priuљtiti takav spoj svojeg posluћitelja na Internet. Jedan megabajt se prenese za 10 sek. To joљ uvijek nije dovoljno za pravi video na cijelom ekranu. Za to je potrebno najmanje 10.000.000 bps. Vidi: 56k Line, Bandwidth, Bit, Byte, Ethernet, T-3

 

T-3 Iznajmljena linija propusne moжi 44.736.000 bps. To je dovoljno drzo za pravi video na cijelom ekranu. Vidi: 56k Line, Bandwidth, Bit, Byte, Ethernet, T-1

 

TCP/IP (Transmission Control Protocol/ Internet Protocol) - Ovo je paket protokola koji definiraju Internet. Orginalno projektiran za UNIX radni sustav, TCP/IP program je sada na raspolaganju svakom vaћnijem radnom sustavu. Da bi mogli dospijeti na Internet, vaљe raиunalo mora imati program TCP/IP. Vidi: IP Number, Internet, UNIX

 

Telnet Naredba i program koriљteni za spoj s jedne Internet lokacije na drugu. Naredba telnet i program telnet dovode redak login: promt udaljenog hosta na vaљ ekran.

 

Terminal Ureрaj koji vam omoguжava slanje naredbi na raиunalo koje je negdje drugdje. Minimalno terminal sadrћi tipkovnicu i monitor.

 

UNIX Raиunalni radni sustav. Ima ugraрen TCP/IP. To je najrasprostranjeniji sustav za posluћitelje na internetu.

 

URL (Uniform Resource Locator) - Standardni naиin dodjeljivanja adrese bilo kojem resursu na Internetu koji je dio World Wide Web-a (WWW).

 

USENET Sustav diskusijskih grupa љirom svijeta, s иlancima koji prolaze stotinama tisuжa raиunala. Nisu sva USENET raиunala na Internetu, moћda dvije treжine jesu. USENET je kompletno decentraliziran, s preko 15.000 diskusijskih podruиja, zvanih news grupe. Stalno se raрaju nove i umiru stare. Neke traju, a neke ne. Vidi: Newsgroup

 

Veronica (Very Easy Rodent Oriented Net-wide Index to Computerized Archives) - Baza podataka imena gotovo svih informacija na tisuжama gopher posluћitelja. Veronika je razvijena na University of Nevada. Vidi: Gopher

 

VRML (Virtual Realty Markup Language) - Programski jezik kojim se kreiraju “3D prividni svjetovi” na Internetu.

 

WAIS (Wide Area Information Services) - Komercijalni programski paket koji indeksira ogromnu koliиinu informacija, koje su nakon toga dohvatljive љirom mreћe kao љto je Internet.

 

WAN (Wide Area Network) - Bilo koja mreћa koja pokriva prostor veжi od jedne graрevine. Vidi: Internet, internet, LAN, Network

 

Web Vidi: WWW

 

WWW (World Wide Web) - Ima dva znaиenja. Prvo: svi resursi dohvatljivi pomoжu protokola Gopher, FTP, HTTP, telnet, USENET, WAIS i joљ nekih drugih alata. Drugo: univerzalnost hipertekst posluћitelja (HTTP servers). To su posluћitelji koji dozvoljavaju mjeљanje svih medija u dokumente hipermedije. Vidi: Browser, FTP, Gopher, HTTP, Telnet, URL, WAIS